Prof.Čaušević: Krediti nisu jedino rješenje, kriza će trajati dugo

Koji je utjecaj korona virusa na makroekonomiju BiH, koliko se BiH i od koga treba zadužiti za pomoć, zašto se pomoć, kada se i šalje, šalje parcijalno, ako već nije tu, te koliko je recesija blizu. O ovim temama govorio je prof. Fikret Čaušević.

Istaknuo je da je u periodu od mjesec dana došlo do naglog pada proizvodnje na mjesečnom nivou, te da će se to sigurno desiti i tijekom ovog kvartala.

“U drugoj polovici ove godine ne možemo očekivati impresivne oporavke, pod optimističkom pretpostavkom da socijalno distanciranje bude relativno brzo ukinuto i da institucije budu dobro koordinirane i da sva ponuđena pomoć budu raspodijeljena brzo i efikasno bez bespotrebnih komplikacija i svađa”, rekao je prof. Čaušević i dodao da su nam svađe najmanje potrebno u ovom vremenskom periodu.

Naglasio je da nam čeka jako težak period, jer ova kriza nije zahvatila samo BiH, nego cijeli svijet.

“Vidimo kakvo je stanje u SAD-u. S druge strane u Japanu – donijeli su program od 992 milijarde dolara. SAD je donio paket podrške gdje je najavio podršku malim biznisima i domaćinstvima u iznosu od 2.300 milijardi dolara. To su države koje imaju potencijala da anticiklično djeluju, a zemlje Zapadnog Balkana, a posebno naša zemlja nemaju ni približno”, kazao je prof. Čaušević. 

Zbog toga, smatra da je poželjno da brzo dogovaramo aranžmane, i sa zemljama regiona i s međunarodnim institucijama.

“Pomoć međunarodnih institucija je neophodna, ali bi bilo jako dobro da ta pomoć se ne svede samo na odobravanje kredita, jer taj način financiranja kasnije podrazumijeva značajne naučne odljeve i to upravljanje je poprilično komplicirano u postkriznom periodu”, podcrtao je profesor.

Kako je kazao, to smo imali priliku da vidimo u 2009, 2012. i 2015, kada je naša zemlja zbog globalne krize 2009. potpisala stand by aranžman s MMF-om.

“Tada smo povukli 338 milijuna. Ta sredstva smo povlačili do 2012. i onda smo ponovo morali tražiti kredit od MMF-a 2012, koji smo koristili za otplatu tog kredita iz 2009. godine, što nije bilo iznenađujuće. I to nije bio slučaj s našom zemljom nego i drugim razvijenim zemljama”, podsjetio je.

Mišljena je da u ovoj krizi bi bilo jako važno da Vijeće ministara BiH vrlo brzo pregovara sa predstavnicima Europske unije i MMF-om, te da se oni pojave kao garanti.

“Postoje garantne šeme i to je neophodno ne samo za našu zemlju, nego i za region i bilo bi jako korisno da EU u suradnji s MMF-om osnuje jedan garantni fond za Zapadni Balkan i tako pomognu u ovom vremenu”, naveo je prof. i dodao da to nije čarobni štapić, jer jedna mjera ekonomske politike promatrana izolirano nije dovoljna.

“Ne možemo očekivati da iz ove krize za vrlo kratko vrijeme izađemo. Ova kriza će potrajati. Ovo je kriza u kojoj je kombiniran šok zdravstvenog sistema sa ekonomskim šokom i moramo biti realni”, zaključio je prof. Čaušević uz nadu da ova recesija neće prerasti u depresiju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *