Reis Kavazović: Katoličkoj crkvi nitko nema pravo zabraniti bilo što…

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u intervjuu za Glas Amerike govorio je o predstojećoj misi za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, ramazanskim iskušenjima muslimana za vrijeme vanredne situacije izazvane pandemijom korona virusa, očuvanju zdravlja, zaštiti radnih mjesta, ali i o naučenim lekcijama strpljenja, piše Dnevni Avaz.

VOA: Sarajevski kardinal Vinko Puljić u subotu će predvoditi misu zadušnicu za vojnike i civile ubijene tokom bijega u Austriju. Tradicionalno okupljanje u Bleiburgu je otkazano zbog pandemije, a crkva u Austriji ne želi održati misu jer smatra da na taj način promovira nacionalizam, a ne vjeru. Koji je stav Islamske zajednice?

Hrvati u BiH imaju povjerenje u crkvu više nego u hrvatsku politiku
KAVAZOVIĆ: Katolička crkva ima pravo donositi odluke autonomno i, kada je riječ o obredu, niko joj nema pravo zabraniti bilo šta. Reakcije u Sarajevu govore da je odgovornost adresirana na krivu adresu i to nije dobro. Pokrovitelj manifestacije je Sabor Republike Hrvatske. Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi. Zbog čega Hrvatska komemoraciju obilježava na ovakav način, ako je to upitno? Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima. U Sarajevu se spojilo sekularno i vjersko, odnosno vjersko i političko i vjerovatno kardinal o tome nije dovoljno vodio računa.

VOA: Reakcije koje su stigle sa svih nivoa su stvorile tenzije u glavnom gradu BiH. Da li se, po vama, na ovaj način pokušava stvoriti jaz između katolika i muslimana?

KAVAZOVIĆ: Hrvati u BiH imaju povjerenje u crkvu više nego u hrvatsku politiku. Ni u kom slučaju muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi. U obzir ne smiju doći demonstracije koje su najavljene. Trebamo ostati dostojanstveni. Neki to pokušavaju povezati sa gradom, ali Sarajevo ništa ne obilježava. Katolička crkva ima misu u Sarajevu i to treba ostati u prostoru katedrale, izvan toga se ne treba ništa događati. Neko vjerovatno želi da između muslimana i katolika ili nekoga trećeg, dođe do nesuglasica, ali trebamo poštivati jedni druge. Ovih dana obilježavamo Dan borbe protiv fašizma i fokus treba biti na žrtvama fašizma, pogotovo Jevrejima koji su stradali u holokaustu. Obilježiti Dan pobjede nad fašizmom je obaveza svih nas. I u Bleiburgu je bilo ljudi koji su vršili najgore zločine, a vjerovatno je bilo i nevinih ljudi. Ne treba od vjerskih zajednica tražiti da utvrđuju činjenice koje su trebale utvrditi države, državni sudovi i historija. Propustili smo to uraditi na vrijeme i nije uredu sve to sada izručiti jednoj vjerskoj zajednici.

VOA: U petak je klanjan prvi džuma-namaz tokom mjeseca ramazana. Džamije za vjernike su djelomično otvorene nakon skoro dva mjeseca restriktivnih mjera. Kakav je bio osjećaj za vjernike s obzirom na to da je ovaj ramazan drukčiji nego ostali?

KAVAZOVIĆ: Ramazan je za muslimane širom svijeta poseban i najsvetiji mjesec u kojem upražnjavamo ibadete. Ovo je, vjerovatno, prvi put u novijoj povijesti da su muslimani svugdje u svijetu zahvaćeni pandemijom i da se ramazan dočekuje u posebnim prilikama. Navikli smo da ramazan provodimo u džamijama, na teravih-namazima i mukabelama te smo svi osjetili nedostatak. Kada smo ponovo otvorili džamije u ograničenoj mjeri, vidjeli smo koliko su ih se ljudi zaželjeli. Svi su pokazali radost što su se ponovo mogli okupiti u džamijama za vrijeme ramazana. Ja se nadam da ćemo do kraja mjeseca imati sve bolje prilike i da ćemo se vratiti uobičajenim tokovima života tokom i poslije ramazana. Sve na ovom svijetu je prolazno, i ovaj virus ima rok trajanja i nadamo se da u ovoj godini iščeznuti.

Razmišljamo o tome da posljednjih deset dana ramazana otvorimo džamije
VOA: Da li će do kraja ramazana džamije otvoriti svoja vrata i za klanjanje teravih-namaza? Na koji način će biti organizirano klanjanje Bajram-namaza?

KAVAZOVIĆ: Razmišljamo o tome da posljednjih deset dana ramazana otvorimo džamije za klanjanje teravih-namaza u mjeri u kojoj su trenutno i dnevni namazi. Osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina ipak će kod kuće obavljati vjerske obrede i za njih će i dalje važiti iste mjere. Džamije planiramo otvoriti i za noćne namaze. Razmatramo i mogućnost organiziranog klanjanja Bajram-namaza na musalama, u sportskim dvoranama, stadionima. Isto tako i za 27. noć ramazana koja je u tradiciji muslimana vrlo posjećena.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *