Antonija Banožić:Najviše se ponosim kada građani Širokog Brijega prepoznaju moje zalaganje i trud za dostojan život u Širokom Brijegu

Kada govori o sebi na prvo mjesto uvijek stavlja svoja dva sina. Pravnica je i želi zaustaviti negativne demografske trendove. Najaktivnija je predstavnica opozicije u Širokom Brijegu. Hrabro je stala uz mlade ljude u Kočerinu koji nisu dali da se kradu i izbori za Mjesnu zajednicu, piše LikeStory,

LikeStory: Mladi su u Kočerinu pobijedili izbornu mašineriju HDZ-a, ali im je volja suspendovana krađom glasačke kutije. Mogu li događaji iz Kočerina promijeniti nešto u Širokom Brijegu?

Banožić: Neovisna lista za Kočerin je na izborima za vijeće MZ Kočerin dokazala kako su timskim radom sa kandidatima kojima je istinski stalo do iskorjenjivanja korupcije, razvoja i napretka, pozitivne promjene moguće. Nažalost, kada je aktualna vlast shvatila da je poražena angažirali su policiju koja je doslovno otela glasačku kutiju i započela kazneni progon nad pojedinim članovima Neovisne liste. Bez obzira na ishod, ja članove Neovisne liste i njihove simpatizere smatram istinskim pobjednicima navedenih izbora, te im čestitam i poručujem da budu ustrajni na svom putu. Pravda je spora, ali već 15.11.2020. godine može biti dostižna.

LikeStory: Široki važi za jednu od najrazvijenijih sredina u BiH, ljudi opet odlaze, zašto?

Banožić: Nažalost u Širokom Brijegu je stvoren koncept da je dobro samo onima koji su podobni i koji su odani vladajućoj političkoj opciji. Za sve one koji misle drugačije životni put je trnovit. Znanje i izvrsnost je sporedna stvar u usporedbi sa posjedovanjem stranačke iskaznice HDZ-a BiH. Prosječna plaća u Širokom Brijegu je 799 KM, a prosječna potrošačka košarica preko 2000 KM. Građani Širokog Brijega su umjetnici u preživljavanju. Kroz rad u GV sam potencirala hitno donošenje demografske strategije i mjera koje bi koliko toliko zaustavile odnosno usporile trend odlazaka, ali gradska vlast je tu inicijativu konstantno ignorirala. Vjerojatno su svjesni činjenice da su glavni razlozi odlazaka političke prirode.

LikeStory: Koliko ima stvarne opozicije u Širokom, često čitamo kako vijećnici na sjednicama podržavaju odluke vlasti, a na društvenim mrežama su dežurni kritičari?

Banožić: Odlično pitanje. Financijska revizija Širokog Brijega za 2019. godinu je utvrdilia da je raspodjela sredstava tekućih transfera u iznosu od 934.825 KM izvršena bez utvrđenih kriterija, objave javnih poziva i bez obveze dostavljanja izvješća i dokumentacije temeljem koje bi se potvrdila namjena korištenih sredstava. Navedeno nije utvrđeno ni Odlukom o izvršenju proračuna Širokog Brijega za 2019. godinu, a što nije sukladno Zakonu o proračunu u FBiH.

Na problem nezakonskog dodijeljivanja novca iz proračuna upozorila sam na posljednjoj sjednici GV te predložila da se u dnevni red sjednice uvrsti točka: Pristupanje izradi Pravilnika o raspodjeli tekućih transfera iz proračuna Grada. Prijedlog je stavljen na glasanje i prihvatili smo ga samo mi iz HDZ-a 1990. i još jedan oporbeni vijećnik, a ostalih 18 prisutnih vijećnika iz HDZ-a BiH, HKDU-a, HSP Ante Starčević, ostatak vijećnika HSP-a, kojima očito odgovara nazakonita dodjela proračunskih sredstava, bila je protiv prijedloga. Mislim da su ovim glasovanjem maske pale i iskristaliziralo se tko je istinska oporba, a tko prividna.

LikeStory: Mladi ljudi donose promjenu. Bili ste ovih dana u društvu gradonačelnika Vrgorca, najtransparentnije općine u Hrvatskoj. Tamo građani znaju gdje se troši svaka njihova kuna, kada će to biti moguće kod nas? 

Izborom mladog kandidata Ante Pranića (Nezavisna lista mladih) na mjesto gradonačelnika Vrgorca kroz par godina taj grad je proglašen jednim od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj. Žiteljima Vrgorca su putem internet stranica grada dostupne apsolutno sve informacije o izvršenju proračuna, javnim nabavkama, javnim radovima, javnim pozivima, te im je Gradska uprava 24 sata dnevno na raspolaganju za dostavljanje informacija.

Transparentan rad nažalost ne poznaje većina gradova i općina u BiH. Dok su građani Vrgorca upoznati sa raspodjelom svake kune iz proračuna, stanovnici mnogih gradova i općina u BiH ne znaju ni gdje odlaze milijuni. Mi ćemo imati transparentan rad kada organi gonjenja krenu profesionalno i objektivno obavljati svoj posao. Bosna i Hercegovina je država s ogromnim brojem zakona koji se ne provode odnosno provode se selektivno po nacionalno-stranačko-staleškom ključu. 

LikeStory: Važite za najaktivniju Vijećnicu u Širokom Brijegu, daje li taj angažman rezultata?

Banožić: Kada sam krenula u političke vode smatrala sam kako ćemo vijećnici svih stranaka koje su dobile povjerenje građana zajednički raditi na boljem i ljepšem Širokom Brijegu. No, međutim vrlo brzo sam detektirala zatvorenost aktualne političke vlasti i odbacivanje svih ideja i projekata koji dolaze od oporbe. Bez obzira na to trudim se iz sjednice u sjednicu otvoreno progovarati o problemima koji tište građane Širokog Brijega. Uz svaku kritiku aktualnoj vlasti pokušavam ponuditi i rješenje. Mnogo vremena provodim na terenu sa građanima i razgovor s njima mi je potvrda da moj angažman daje rezultate. Moja misija glasnogovornice običnog čovjeka se nastavlja.

LikeStory: Izabrani ste za političku školu Vijeća Evrope, šta se od naučenog može primjeniti u BiH?

 Banožić: Politička škola Vijeća Europe je jedna od najstarijih i najprestižnijih političkih škola ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Europi, naime ova škola se održava u preko 50 država. Iznimna mi je čast što sam dio te priče. Cilj škole jeste razvijanje demokracije i političke kulture među mladim osobama kao i poboljšanje međusobne saradnje koja je od zajedničkog društvenog interesa. I upravo to je ispravan put za Bosnu i Hercegovinu da smjenom generacija upravljačke pozicije zauzmu mladi politički lideri sa razvijenim osjećajem demokratičnosti, transparentnosti i međusobnog dijaloga. 

LikeStory: Na što ste ponosni u svom radu?

Banožić: Najviše se ponosim kada građani Širokog Brijega prepoznaju moje zalaganje i trud za dostojan život u Širokom Brijegu. Ponosim se politikom u službi naroda. 

LikeStory: Kako se Splićanka snašla u BiH?

Banožić: Iako sam rođena u Splitu i živjela u njemu 11 godina nikada se nisam osjećala kao dalmatinka, upravo zbog tih čvrstih hercegovačkih korijena. Ipak moja majka često zna reći da sam jedino ja od djece povukla malo tog dalmatinskog štiha, misleći na opušten, ali ustrajan pristup životnim izazovima. Nakon Splita živjela sam pet godina u Zagrebu, u Utrinama. Tu sam zavoljela plansko uređenje naselja, dostupnost svih sadržaja, škole, vrtića, doma zdravlja, tržnice, uređene dječije parkove, sportske sadržaje. Ta dva Grada su utjecala na moj karakter i osjećam se da sam u svom gradu i kada sam u Splitu i kada sam u Zagrebu, ali bez obzira sebe doživljavljavam isključivo kao Širokobriježanku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *