Ako i izgubi, Trumpa Amerikanci vole više nego ikad: Dobio je 5 mil. glasova više nego 2016.

Situacija je napeta do samoga kraja. U četiri ključne države, u Arizoni, Georgiji, Nevadi i Pennsylvaniji, vodi se bespoštedna bitka između Bidena i Trumpa

Zamislite gradić veličine Bedekovčine, s oko 8000 stanovnika. Ili Svete Nedelje. To je oko 18.000 ljudi. E, pa toliki broj birača, tako mala razlika presuđuje o tome tko će vladati najvećom svjetskom silom u nekoliko američkih saveznih država. piše 24sata.ht.

U Nevadi najsporije broje pa Joe Biden i nakon drugog dana prebrojavanja listića pristiglih poštom vodi sa 7600 glasova ispred Donalda Trumpa. U Georgiji se razlika smanjila na oko 18,5 tisuća glasova u korist Trumpa danas poslijepodne. Biden je na 253 elektorska glasa i sa šest iz Nevade plus 11 iz Arizone imao bi dovoljno. No američki festival demokracije pretvorio se u “horor priču” zbog Donalda Trumpa.

Njegovi ljudi naoružani puškama (?!) nadgledaju prebrojavanje glasova u Arizoni. Ne samo da Trump uopće ne priznaje glasove pristigle poštom i spreman je ići na Vrhovni sud (?!), nego je eventualna primopredaja vlasti u slučaju Bidenove pobjede, koja se nazire, na ovaj način vrlo upitna.

Točno se tako, velikim tiskanim slovima, nakon tihe noći, na Twitteru opet oglasio aktualni predsjednik. Zaustavite brojanje. Nije napisao gdje, jer u nekim državama zaostaje i nužan mu je prelazak u vodstvo. Već smo, kako smo rekli, na primjeru Arizone i Trumpovih naoružanih pristaša vidjeli posljedice njegovih sumnji u legitimitet izbornog sustava. Ali što će se dogoditi ako izgubi? Ili pobijedi, svejedno. Na kraju, kako će reagirati ti naoružani Trumpovi ljudi u Arizoni dobije li Biden? I kojeg će im vraga uopće oružje? Jedna nekontrolirana reakcija naoružanog čovjeka dovoljna je da pokrene val nasilja…

Situacija je napeta do samoga kraja. U četiri ključne države, u Arizoni, Georgiji, Nevadi i Pennsylvaniji, vodi se bespoštedna bitka između Bidena i Trumpa, a već sad se mogu početi izvoditi analize i zaključci zbog čega su kandidati podbacili ili uspjeli u svojim nastojanjima da se domognu što većeg broja glasova. Ovdje treba istaknuti jedan važan dio glasačkog bazena. Latinoamerikanci i Afroamerikanci izašli su na izbore i njihove brojke govore dovoljno.

Aktualni predsjednik Donald Trump, prema nacionalnoj CNN-ovoj anketi, uspio je privući više Latinosa nego u prošloj kampanji, onoj iz 2016. godine.

Preuzeo je, navode, gotovo polovicu željene populacije na Floridi. Veliki napredak u odnosu na 2016., kad je imao njih 35 posto. Biden, s druge strane, zauzima nešto više od polovice glasova Latinosa u ovoj državi, što je pad u odnosu na 62 posto koji su podupirali raniju demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton. Biden je, napomenimo, izgubio i dio podrške Latinoamerikanaca u Georgiji i Ohiju, vrlo važnim državama u utrci za Bijelu kuću.

Razlika kod Latinosa 

Demokratski kandidat ulovio je samo 16 posto te demografske skupine u Georgiji i oko 24 posto u Ohiju, u usporedbi s 40 i 41 posto, koliko ih je imala Hillary. S druge strane, Latinoamerikanci su iskazali jasnu podršku demokratima u Arizoni, također vrlo važnoj državi. U trenutku dok pišemo ovaj tekst, tu je prebrojeno oko 86 posto glasova i Biden je u vodstvu s otprilike 69 tisuća glasova. Prvi put u posljednjih dvadeset godina ova država se obojila u plavo.

Zbog čega su Latinoamerikanci u različitim dijelovima SAD-a ovako polarizirani u svojem političkom opredjeljenju?

Jedan od razloga, smatra politologinja Heather Silber Mohamed, jest u različitim povijesnim podrijetlima i iskustvima. Brojni Kubanci i Venezuelanci s Floride došli su iz opresivnih, socijalističkih režima, dok su meksički Amerikanci na drugom kraju države empatičniji i naviknutiji na imigrantsku poziciju u kojoj su se njihovi preci ili oni sami našli u bijegu od siromaštva.

Osim toga, Trumpov tvrdi stav prema Kubi i Venezueli izazvao je simpatije Latino populacije s Floride, koje su samo narasle nakon njegovih predizbornih skupova i parada u mjesecima prije izbora. U arizonskom okrugu Maricopa, u kojemu je centar za brojenje glasova i pred kojim republikanski simpatizeri glasno prosvjeduju, a policija ih čuva, trećina stanovnika su Latinoamerikanci.

Tu su demokrati porasli u rejtingu, s 46 posto u 2016. na 52 posto danas. Latinosi, navodi politologinja, odigravaju vrlo važnu ulogu u ovim izborima, a prema prvim rezultatima, više od 14,6 milijuna glasača iz ove skupine izašlo je dati svoj glas. To je više od dva milijuna ljudi i glasova nego na prošlim izborima.

A da ga ljudi vole pokazuju i brojke. Trump je na izborima 2016. godine dobio nešto manje od 63 milijuna glasova, a prema dosadašnjim podacima, za njega je na ovim izborima glasalo pet milijuna ljudi više, oko 68 milijuna. 

Naravno, kod Arizone ne smijemo zaboraviti ni Trumpov loš tretman i ruganje preminulom Johnu McCainu.

Pokojni arizonski republikanski senator, ratni heroj i veteran Vijetnamskog rata preživio je mučenja u ratnom zarobljeništvu, a Trump mu se narugao rekavši kako McCain nije nikakav heroj, jer heroje nitko ne može uhvatiti. Nakon što je McCainova udovica javno iskazala podršku Bidenu, moglo se naslutiti u kojem smjeru će se okrenuti donedavno republikanska Arizona. Teška bitka vodi se i u Georgiji, u kojoj u trenutku pisanja ovoga članka neznatno vodi Donald Trump. Prema posljednjim podacima, Biden je dodatno smanjio zaostatak i oni bi u popodnevnim satima četvrtka trebali objaviti nove podatke.

Što je s Afroamerikancima? 

Ostalo je otprilike šezdeset tisuća glasova za prebrojavanje u trenutku pisanja ovoga članka. Latinoamerikanci u ovoj južnjačkoj državi poklonili su svoje povjerenje Joeu Bidenu, kako je objavio America’s Voice. Za Bidena se, prema izlaznim anketama, odlučilo 69 posto Latinosa u Georgiji, u odnosu na njih 28 posto koji su iskazali podršku Trumpu.

Što se tiče Afroamerikanaca, prema izlaznim anketama, njih čak 90 posto glasalo je za Bidena, a 9 posto za Trumpa. Washington Post piše kako bi upravo Afroamerikanci mogli donijeti prevagu Bidenu u ključnim državama. Ugledni američki list, pozivajući se na izlazne ankete, piše kako su na nacionalnoj razini afroamerički muški glasači golemom većinom poduprli demokratskog kandidata s čak 87 posto glasova, u odnosu na njih 12 posto, koji su se odlučili za republikanca.

Kod žena je razlika još izraženija, čak 91 posto je glasalo za Bidena, a 8 posto za Trumpa, navode. Ovakvi postoci ne čude, s obzirom na niz prosvjeda protiv rasizma nakon policijske okrutnosti nad Georgeom Floydom

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *