Položaj u kojem spavamo utječe na zdravlje

Trećinu života provodimo spavajući. Mnogi od nas imaju omiljen položaj spavanja, koji ponekad može i ozbiljno narušiti naše zdravlje. Postoji li uopće položaj koji jamči mirnu noć i dubok san?

Spavanje je vrlo važan dio ukupnog psihosocijalnog zdravlja svakog čovjeka budući da u snu provedemo trećinu života. Na samom početku valja razbiti jedan uvriježeni mit – ne postoji pravilan ili idealan položaj za spavanje.

– U snu se okrećemo, mičemo. Naše tijelo nije statično u snu. Postoje studije koje govore da 500 puta imamo male sitne pokrete namještanja. Naše tijelo se nekoliko puta tijekom sna rotira, bilo na bok, jedan ili drugi, na prsa. Tako postoje obrasci da mi legnemo na leđa ili na bok, onaj dio kako obično usnivamo, a da se probudimo na prsima. Mit da smo legli i u jednakoj poziciji se probudili nije realan – otkriva Šime Mijić, dr. med, specijalist fizijatrije i reumatologije.

Unatoč tomu, za kvalitetan san nužni su određeni preduvjeti koji u suvremenoj medicini spadaju pod zajednički nazivnik – higijena spavanja.

– To je čitav jedan niz postupaka koji se bazira na dvije osnovne postavke. Jedna je da se smanji ekscitiranost prije spavanja, nema pijenja kave u osam sati navečer, nema gledanja nekog uznemiravajućeg filma ili političke emisije koja će nas uznemiriti prije nego što idemo u krevet. Nema primjerice dugog gledanja u zaslon mobilnog telefona jer ta svjetlost nas razbuđuje. Jednako tako ne preporučuje se jesti neku jako začinjenu hranu u večernjim satima. To su sve mjere kojima smanjujemo ekscitiranost. S druge strane poduzimamo sve one mjere da bi što kraće besano bili u krevetu. To znači da idemo spavati onda kad nam se spava, a ne onda kad mislimo da bi trebali ići spavati, da ako primijetimo da nećemo zaspati da ustanemo, odemo u dnevni boravak, pročitamo neku laganu knjigu, slušamo neku umirujuću muziku pa se onda vratimo u krevet. Dakle ako se probudimo tijekom noći i vidimo da nećemo tako skoro zaspati, da se također ustanemo. I da ujutro ustanemo, a da se ne dospavljujemo – savjetuje doc. dr. sc. Domagoj Vidović, Centar za poremećaje spavanja PB Vrapče.

Liječnici vole reći da je san lijek za mnoge bolesti, ali i da nam mnogo govori o eventualnim poremećajima.

– Jutarnja zakočenost može značiti reumatoidni artritis. Ako ona traje pola sata, čak i 15 minuta, već nam je to značajna jutarnja zakočenost. Bolnost tijekom noći govorit će nam da imamo spondiloartritis, cijelu jednu grupu bolesti koja zahvaća kralježnicu i zglobove, dok će recimo trnci govoriti za neke neurološke bolesti, nekakve kanalikularne sindrome, ali generalno sve što čujemo od pacijenta moramo, od onog njegovog dnevnog ali i noćnog stanja, moramo dobro sagledati u okviru njegove bolesti – kaže Šime Mijić, dr. med, specijalist fizijatrije i reumatologije.

Kvalitetan odmor i san od presudnog su značaja za ukupno čovjekovo zdravlje. Tijekom spavanja događaju se brojni metabolički procesi koji su neophodni za normalno funkcioniranje našeg tijela i naše osobnosti, piše HRT.

Borak.info