ŽENA KOJA ĆE ZADATI MUKE HRVATSKIM POLITIČARIMA! Neki će biti pod posebnim nadzorom, a u pitanju su milijuni kuna…

U sjeni brojnih drugih politički intoniranih događaja ovih je dana u Zagrebu s radom počeo Ured europskog javnog tužitelja na čijem je čelu Rumunjka Laura Codruta Kovesi pa se očekuje da bi iz novog zagrebačkog ureda ovaj europski ured trebao krenuti u ozbiljnu istragu velikih hrvatskih korupcijskih afera. Naime, europski istražitelji odnedavno su smješteni u zgradi zagrebačkog Općinskog kaznenog suda u Selskoj ulici, a Ured je fokusiran na istrage u sustavu poticaja, pri čemu je, razumljivo, posebno u fokusu Ministarstvo poljoprivrede na čijem je čelu HDZ-ova Marija Vučković, no ne treba zaboraviti ni na malverzacije i nezakonitosti pri prekomjernoj sječi šuma u Hrvatskoj, na što će se, prema tvrdnjama upućenih, taj ured također fokusirati.

Riječ je o neovisnom tijelu s nadležnošću nad istragama, kaznenim progonima i pokretanjem sudskih postupaka koji su povezani s kaznenim djelima kojima je nanesena šteta proračunu Europske unije, a to uključuje razne oblike prevara, korupcije, ali i prevara koje su povezane s PDV-om.

Ovom novom, specijaliziranom tužiteljstvu sjedište je u Luxembourgu, a jedan od prvih predmeta koje u Hrvatskoj zastupaju dio je predmeta Janaf u kojem je inkriminacija za korupciju povezana s natječajem za projekte za koje je predviđeno povlačenje sredstava EU-a. Baš je zato početkom ljeta iz Ureda zatražen zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Vinku Grgiću, bivšem SDP-ovcu, koji i nakon lokalnih izbora upravlja Novom Gradiškom. Ured je odlučio protiv Grgića pokrenuti kazneni postupak, i to zbog gradnje reciklažnog dvorišta i nabave opreme, za što je novac dodijeljen iz kohezijskog fonda.

Test za premijera

Natječaj za reciklažno dvorište u Novoj Gradiški procijenjene vrijednosti od 5,4 milijuna kuna bez PDV-a objavljen je u veljači 2019., a bespovratna europska sredstva za taj projekt iznosila su 4,5 milijuna kuna. S obzirom na brzinu reakcije, jasno je da Ured u Hrvatskoj neće sjediti prekriženih ruku. Treba napomenuti kako u radu EPPO-a sudjeluje i dvoje europskih delegiranih tužitelja iz domaće kvote, Tomislav Kamber i Sani Ljubičić, usporedno s time u sklopu USKOK-a osnovan je Odsjek za europske delegirane tužitelje.

Pritom također treba imati na umu i to da je EPPO odgovoran za istrage i progon u kaznenim djelima koja premašuju materijalnu štetu od deset milijuna eura, no domaći predmeti u kojima je izvršeno nedjelo na štetu Europske unije završavat će u konačnici na hrvatskim sudovima, europske istrage oslanjaju se i na nacionalna tijela te na institucije poput policije, porezne uprave i carine, što je zasigurno veliki test za premijera Andreja Plenkovića i njegove ministre Božinovića i Malenicu koji već dugo najavljuju reforme u svojim resorima, koje, doduše, još nisu zaživjele u onoj mjeri u kojoj bi trebale.

U kakvom točno okruženju živimo, moglo bi postati jasno uskoro, nakon što se EPPO još ozbiljnije prihvati posla i počne provjeravati svoje sumnje u subvencijske prevare, pranje novca i razne druge oblike malverzacija u okviru zločinačkih organizacija. U jednom od svojih posljednjih javnih istupa o toj je temi progovorila i Tamara Laptoš najavivši da uredba o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja europskim delegiranim tužiteljima daje alate da istrage, a u konačnici i postupci za kaznena djela budu znatno učinkovitiji i brži.

Ilegalna sječa

Vesele se dolasku europskog javnog tužitelja u Hrvatsku članovi Zelenog odreda, odnosno foruma braniteljske udruge Vidra koji su podnijeli niz prijava zbog navodno nelegalne sječe hrvatskih šuma, no nikada nikakvu reakciju nisu dočekali. Baš su zato uvjereni da će, za razliku od hrvatskih institucija, Ured javnog tužitelja EU-a imati sluha i volje za to da pregleda tisuće stranica dokaznog materijala o sumnji na protuzakonitoj i prekomjernoj sječi hrvatskih šuma, o čemu su svojedobno pisali i Europskoj komisiji. Istini za volju, ukupan rashod proračuna EU-a samo lani iznosio je 153 milijarde eura, od čega se najveći dio novca potrošio suprotno pravilima.

Premda su projekti koji se financiraju europskim novcem podložni rigoroznim kontrolama, malverzacije ni ovdje nisu nemoguće pa se slijedom toga za Hrvatsku zainteresirao i Europski ured za borbu protiv prevara, OLAF, koji je nedavno objavio izvješće u kojem se spominje slučaj vinarije iz naše zemlje čija je gradnja financirana novcem iz europskih fondova. Taj se predmet našao pod OLAF-ovom istragom zbog toga što je radove obavljala tvrtka vinarova sina. U međuvremenu se doznalo da je riječ o Vinariji Galić u vlasništvu požeškog tajkuna Josipa Galića od kojega je OLAF zatražio povrat 1,3 milijuna eura, koliko je dobio za vinariju. Dok Galić medijske napise o svojoj vinariji demantira, od hrvatskih tužitelja zatraženo je pokretanje kaznenog postupka. No treba imati u vidu i to da se golem dio europskog proračuna ulaže u financiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja pa se prevare uglavnom događaju na tom polju, a u nekim slučajevima prenapuhuju se cijene opreme jer se iz europskih fondova uz ostalo sufinancira i kupnja mehanizacije.

Neovisni sustav

Kada je o trošenju sredstava iz europskih fondova riječ, upućeni problematiziraju i djelovanje ministra financija Zdravka Marića koji u svojim mandatima nije uspio oformiti neovisni sustav koji bi provodio kontrolu trošenja dodijeljenih sredstava, što nije beznačajno jer se u europskim krugovima vjeruje kako se odluke o dodjeli sredstava za određene projekte donose po političkom ključu pa slijedom toga europska sredstva bivaju dodijeljena podobnim pojedincima kojima se ujedno prilagođavaju kriterij natječaja.

Hrvatska se zbog toga i jest našla na udaru novog europskog javnog tužitelja, ali i OLAF-a, a sve to odražava se na imidž Hrvatske u Europskoj komisiji, no osim imidža, Europa od Hrvatske očekuje uspostavu transparentnog sustava i zbog milijardi eura koje bi nam trebale biti dodijeljene putem novih instrumenata EU-a za borbu s posljedicama koronakrize, kao i za obnovu potresom porušenog grada Zagreba i Banovine. Sve to predstavlja značajne probleme za Plenkovića koji je svjestan da se europske milijarde ne mogu potrošiti bez kontrole, Ured europskog javnog tužitelja očekuje suradnju s hrvatskim institucijama i tu se dolazi do goleme rupe jer je već sada postalo jasno kako u Hrvatskoj ne postoji razrađen mehanizam neovisne kontrole nepravilnosti vezanih uz trošenje novca iz europskih fondova, što se smatra nedopustivim.

Privatna istraga

Što je Marić radio i zašto nije uspostavio funkcionalan sustav, pitanje je koje Plenkoviću zadaje glavobolje jer bi ga to uskoro mogli pitati i kolege iz Europske komisije, baš kao što je to svojedobno pred zgradom Vlade pitala farmaceutkinja prosvjedujući s transparentom na kojem je pisalo “Tko krade pare iz EU fondova”.

Pritom je dotična Ljiljana Sović-Brkičić priznala kako je provela osobnu istragu koja je razotkrila metode kojima se kradu i nenamjenski troše sredstva iz fondova namijenjena istraživanju i razvoju. Njezina upozorenja očito nisu pala na plodno tlo, no Europa na milijune koje dijeli budno pazi pa bi se u doglednom periodu pred našom zemljom, ali i pred Vladom na čijem je čelu Andrej Plenković, mogla pojaviti neugodna pitanja na koja će morati ponuditi adekvatne i uvjerljive odgovore, jer sve suprotno moglo bi rezultirati novom razinom problema za državu.

Borak.info