Nastavlja se borba za Lisičansk; SAD šalje Ukrajini dva raketna sustava zemlja-zrak

Luhanska oblast gotovo je potpuno pod ruskom kontrolom, ali je ukrajinska vojska potjerala ruske snage sa Zmijskog otoka. Nakon tog poraza slijedila je podmukla ruska odmazda. Meta ponovno civili. Jutros je pogođena stambena zgrada u Odesi.

Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini dva raketna sustava zemlja-zrak NASAMS, četiri protutopnička radara i do 150.000 komada topničkog streljiva kalibra 155 milimetara, što je dio najnovijeg paketa naoružanja za Ukrajinu, objavio je Pentagon u petak.

Paket pomoći u vrijednosti od otprilike 820 milijuna američkih dolara najavio je u četvrtak američki predsjednik Joe Biden u Madridu nakon sastanka s čelnicima država članica NATO saveza, na kojem se raspravljalo o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Pentagon je pružio dodatne pojedinosti u petak nakon što je najava postala službena. Paket će uključivati i dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti HIMARS.

Svrha američkog naoružanja je pomoći Kijevu koji se suočava s teškim granatiranjem ruskog topništva. Rusija je povećala broj raketnih napada na ukrajinske gradove nakon što su njene snage postigle uspjehe na bojištu na istoku Ukrajine u pokušaju da prisile Kijev da proruskim separatistima preda vlast nad dvjema odmetnutim pokrajinama.

Moskva je u petak rekla da se nada “razumnom rješenju” spora oko restrikcija za prijevoz robe preko litavskog teritorija do Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave na Baltičkom moru.

Rusija je Europskoj uniji poručila da trenutna situacija vodi do znatnih troškova ne samo za Litvu, već i za Uniju, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško, prema ruskoj agenciji Interfax. Dodao je da mu se čini da je “signal primljen”, odnosno da je Unija shvatila upozorenje.

Ruski ambasador pri Europskoj uniji Vladimir Čižov je izrazio slično mišljenje, rekavši da se nada “kompromisnom rješenju u bližoj budućnosti”.

Litva je sredinom lipnja zabranila željeznički prijevoz nekih dobara, koje se nalaze na popisu zapadnih sankcija, do područja oko Kalinjingrada. Moskva je ta ograničenja nazvala “nezakonitima” i zaprijetila protumjerama.

Gruško je rekao da Rusija radi na tome, “ali najvažnija stvar … su pitanja održavanja života za Kalinjingrad”. Zamjenik ministra vanjskih poslova nadalje je naglasio da Rusija ne planira napasti nijednu članicu NATO-a. To bi samo “bolesnici mogli smisliti”, kazao je.

Norveška je u petak obećala Ukrajini pružiti financijsku podršku u iznosu od milijardu eura kako bi ojačala njenu obranu, pomogla potrebitima i pomogla u obnovu nakon ruske invazije.

Norveški premijer Jonas Gahr Stoere rekao je u Kijevu da Norveška želi izraziti svoju solidarnost s ukrajinskom borbom za preživljavanje.

– Ovdje sam kako bih poručio da ukrajinska borba nije samo za Ukrajinu. Ovdje se radi o nekim osnovnim načelima svijeta koji ćemo ponuditi našoj djeci. Radi se o sigurnosti u Europi, o sudbini vašeg susjeda, rekao je Stoere na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

– Donirat ćemo milijardu eura u znak podrške vašoj zemlji i vašem narodu za ostatak 2022. i za 2023. Ovaj rat je kršenje međunarodnog prava. … Imate pravo braniti se i mi imamo pravo pomoći vam da se obranite”, dodao je Stoere.

Na pitanje je li Norveška spremna povećati svoj doprinos europskoj opskrbi plinom, Stoere je rekao da Norveška već proizvodi “maksimalnu” moguću količinu plina, no i da će učiniti sve u svojoj moći da ga isporučuje.

Zelenskij je rekao da je potrebno nastaviti vršiti pritisak na Rusiju kako bi se okončao rat.

Ukrajina je u četvrtak zatražila od Turske da zadrži teretni brod Žibek Žoli, koji pod ruskom zastavom prevozi ukrajinsko žito oteto iz okupirane luke Berdjansk, i uhiti njegovu posadu, prema ukrajinskom dužnosniku i dokumentu u koji je uvid imao Reuters.

Dužnosnik iz ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova je, navodeći informacije ukrajinske pomorske uprave, rekao da brod Žibek Žoli prevozi otprilike 4500 tona žita, natovarenog u Berdjansku, za koje dužnosnik tvrdi da pripada Ukrajini.

Ured ukrajinskog državnog tužitelja je u posebnom pismu turskom ministarstvu pravosuđa 30. lipnja poručilo da je Žibek Žoli uključen u “nezakoniti izvoz ukrajinskog žita” iz Berdjanska, da mu je odredište grad Karasu u Turskoj i da prevozi 7000 tona tereta, što je veća brojka od one koju je naveo dužnosnik.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah bilo dostupno za komentar glede dolaska Žibek Žolija.

Kazahstanska prijevoznička tvrtka KTZ Express je za Reuters potvrdila da je Žibek Žoli u njenom vlasništvu, no rekli su da ga je unajmila ruska tvrtka Green Line, koja se ne nalazi ni na kakvom popisu sankcija.

Ukrajina optužuje Rusiju za krađu žita s područja koje su ruske snage zauzele od početka invazije krajem veljače.

Predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da politički pritisak Zapada ubrzava integraciju Bjelorusije sa susjednom Rusijom, koja se odvija različitim intenzitetom već više od dva desetljeća.

Politički i društveni pritisak bez presedana tzv. kolektivnog Zapada tjera nas da ubrzamo proces ujedinjenja, da zajedno minimiziramo štetu od nezakonitih sankcija, da jednostavnije ovladamo proizvodnjom traženih proizvoda, da razvijemo nove kompetencije i proširujemo suradnju s prijateljskim zemljama”, rekao je Putin na bilateralnom forumu.

Susjedne zemlje potpisale su 1997. Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije kako bi se obnovile veze nakon raspada Sovjetskog Saveza, a s konačnim ciljem stvaranja zajedničke države.

Međutim, entuzijazam bjeloruskog autokratskog predsjednika Aleksandra Lukašenka za većom političkom integracijom nije bio stalan jer se Lukašenko bojao gubitka svojih ovlasti i moći.

Lukašenko je postao privrženiji Moskvi krajem 2020., kada je Putin pružio političku i financijsku potporu Minsku u gušenju protuvladinih prosvjeda potaknutih spornim predsjedničkim izborima za koje oporba kaže da su bili namješteni.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu prošlog je tjedna rekao da dvije zemlje moraju poduzeti hitne zajedničke mjere za poboljšanje svojih obrambenih sposobnosti i borbene spremnosti postrojbi.

Prema Ugovoru o Uniji, svaka država ostaje suverena, ali građanima druge države daje pravo na boravište i državljanstvo.

Unija promiče gospodarsku integraciju, a potpisnice su dužne jedna drugoj pomoći u slučaju napada treće zemlje, ali su napori za uspostavom zajedničke valute propali prije gotovo dva desetljeća.

Borak.info