Toplinska iscrpljenost i toplinski grčevi, kako se zaštititi

Vrućine su u punom zamahu. Stoga je važno upoznati se s uputama vezanim uz zaštitu od vrućina i posljedicama koje toplinski val može ostaviti, posebno toplinski udar. Epidemiolog HZJZ-a Lovro Bučić gostovao je u emisiji HTV-a “Studio 4” te rekao kako je za subotu od osam klimatskih regija, kad je u pitanju toplinski val, u pet regija proglašen stupanj rizika i toplinski val nosi sa sobom značajan rizik. 

Kad se govori o toplinskim učincima na tijelo, postoji više medicinskih entiteta, istaknuo je Lovro Bučić.

– Jedan od njih je toplinski udar i on je ujedno najopasniji. Do toplinskog udara dolazi kad se tijelo iz nekog razloga ne može riješiti te topline i predati u okolinu. To može biti zbog zdravstvenog stanja, lijekova koji se uzimaju, pojačanog rada metabolizma, pojačanog rada štitnjače, bavljenja teškom tjelesnom aktivnošću na otvorenom. Dolazi do hiperpireksije, temperatura organizma se diže na velike temperature, rekao je u uvodu.

Toplinski udar, toplinska iscrpljenost i toplinski grčevi

Naglasio je da kad dođe do temperature veće od 41,1 stupanj – onda govorimo o toplinskom udaru.

– Nastaje naglo, može doći do cirkulacijskog šoka, dolazi do smetenosti, delirija, može doći i do oštećenja bubrega, jetre i oštećenja pluća. Organizam će barem neko vrijeme biti u nemogućnosti izvoditi termoregulaciju. Tada je važno hospitalizirati osobu, rekao je Bučić.

Postoji stanje toplinske iscrpljenosti i toplinskih grčeva.

– Kod toplinske iscrpljenosti osoba gubi tekućinu i elektrolite te dolazi do širenja krvnih žila, smanjenja tlaka i slabog pulsa. Kod te osobe je važno da nadoknadi tekućinu i elektrolite što se može zasoljenom vodom, rekao je.

Naglasio je kako je kod toplinskih grčeva osoba izgubila elektrolite i tekućinu, ali je nadoknadila tekućinu bez elektrolita, a to se zove i trovanje vodom. 

– To se može dogoditi kroničnim bolesnicima, osobama koje su na trajnoj terapiji, a do tih stanja može doći zbog nesposobnosti organizma da sam regulira temperaturu. Može biti i posljedica lijekova koje osoba uzima, rekao je. 

“Nismo posve sigurni ni u hladu”

Napomenuo je kako se UV zračenje ne događa samo tijekom toplinskog vala već tijekom cijele godine. Rekao je kako postoje refleksije sunčeve svjetlosti te da nismo posve sigurni ni u hladu.

– Vrlo važno je koristiti kreme i postoje one na bazi mineralne zaštite, kemijske zaštite i različiti faktori. Bitno je da krema ima UVA i UVB zaštitu. Izdašne količine je potrebno nanijeti da bi imala deklarirani učinak od strane proizvođača, rekao je.

Naglasio je da tijekom ljetnih vrućina treba prilagoditi sve svoje aktivnosti i odjeću vanjskom vremenu.

– Ako nije potrebno, ne izlaziti van na sunce. Treba pripaziti na količine tekućine koje se uzimaju. Za žene je to tri litre vode na dan, za muškarce oko 4 litre, a treba pripaziti i na malu djecu. Treba više uzimati vodu i kroz hranu – voće. Boja mokraće je dovoljni signalizator stanja hidracije u organizmu, ona bi trebala biti svjetlija, rekao je. 

Borak.info